Savjeti za ulaganje


Savjeti za ulaganje

SAVJETI ZA ULAGANJE

1. Investicijski ciljevi

  • Sigurna i ugodna mirovina
  • Školovanje

 

Sigurna i ugodna mirovina

Osigurajte svoju budućnost. Investiranje za mirovinu je vjerojatno jedna od najvažnijih stvari koju možete napraviti sa svojim novcem. Periodičnim uplatama (investicijama) manjih iznosa, uz pretpostavljeni pozitivni prosječni godišnji prinos, može se ostvariti zarada koja će vam omogućiti bezbrižnu mirovinu.

1. Kako u mirovinu s 1.000.000 HRK?
Započeti mirovinu sa zarađenih 1.000.000 HRK više ne mora biti vaš nedostižan cilj. Naprotiv, uz minimalno ulaganje od 158 HRK mjesečno, uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od 10% kroz period od 40 godina (prosječni godišnji prinos dioničkog indeksa S&P 500, uključujući isplaćene dividende, u periodu od 1945. do 2015. godine iznosi preko 12%), do vaše mirovine na računu možete imati 1.000.000 HRK. Najveća prepreka do vašeg milijuna u mirovini je vjerojatno disciplina, no imate li cilj pred sobom, mjesečno ulaganje od 25. do 65. ne bi trebao biti nikakav problem.
Pogledajte Platinum kalkulator (Primjer 3.) i napravite sami svoj izračun.

Upute za korištenje kalkulatora:

  • Primjer 1: Buduća vrijednost jednokratnog ulaganja uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos;
  • Primjer 2: Sadašnja vrijednost jednokratnog ulaganja uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos;
  • Primjer 3: Buduća vrijednost periodičnih ulaganja uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos;
  • Primjer 4: Sadašnja vrijednost periodičnih ulaganja uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos;
  • Primjer 5: Buduća vrijednost jednokratnog ulaganja kroz periodične isplate uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos.

2. Zašto biste trebali investirati za mirovinu?
Vjerojatno i nakon završetka radnog vijeka želite zadržati životni standard. Iz tog razloga, morate imati na umu da postoje mnogi vanjski faktori na koje ne možete utjecati, ali koji mogu utjecati na vaš životni standard. Troškovi života iz godine u godinu mogu biti sve veći zbog neplaniranih izdataka, duljeg životnog vijeka, inflacije, povećanja poreza itd.

3. Kada je najbolje početi investirati za mirovinu?
Najlakše je ako počnete investirati na samom početku vašeg radnog vijeka, čim se zaposlite. Naravno, možete investirati za mirovinu i ako počnete kasnije, no najlakše je ako počnete investirati odmah.

 

Online zahtjev za kupnju udjela

 

Svo ono vrijeme koje ne investirate rezultira troškom čekanja.
Znate li koliko može vrijediti danas uložena 1 kuna u vašoj 65. godini uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od 10%?

Graf 1. Vrijednost uložene 1 HRK u budućim razdobljima
graf5
*Graf prikazuje hipotetsko ulaganje s prosječnim godišnjim povratom od 10%.

Što kasnije uložite, to vaš novac ima manje vremena raditi za vas. Primjerice, počnete li investirati s 45 godina, a imali ste mogućnost investirati od 25 godina, vaš trošak čekanja iznosio bi 38,6 HRK.
Radi lakšeg prikaza uzeli smo početni iznos od 1 kune, no ako uzmemo za primjer realniji iznos od par stotina ili par tisuća kuna tada je i trošak čekanja znatno veći.

Koristite Platinum kalkulator  (Primjer 1.) i napravite odgovarajuće izračune.

4. Zašto biste morali odmah početi investirati?
Čak i ako vam razdoblje mirovine nije tako blizu, mirovina bi trebala biti jedan od vaših prioriteta. Smatrate da je još uvijek rano investirati za mirovinu te planirate početi sa 40 godina? No, što ako tada nećete biti u mogućnosti investirati?
Usporedimo dva scenarija ulaganja za mirovinu (Graf 2). Na primjer, vi ste s 25 godina počeli investirati 10.000 HRK godišnje, ali u 40-oj godini više ne možete investirati zbog gubitka posla ili nekog drugog razloga.
S druge strane, vaš prijatelj počeo je investirati 10 godina kasnije, u 35-oj godini, odvajajući godišnje također 10.000 HRK.
Iako je vaš prijatelj kroz 30 godina investirao ukupno 300.000 HRK, a vi kroz 15 godina 150.000 HRK, u 65-oj godini vi ćete imati zarađen veći iznos. Kako? Zato što je tržište kapitala radilo za vas, čak i onda kada više niste bili u mogućnosti ulagati.

Graf 2. Scenariji investiranja za mirovinu
graf6*Graf prikazuje hipotetsko ulaganje s prosječnim povratom od 10%.

5. Koliko vam je sredstava potrebno za investiranje u mirovinu?
Konačan iznos investicije ovisi o vašim željama i životnom standardu. Ne morate odmah na početku odrediti konačan odnosno ciljani iznos s kojim želite dočekati mirovinu. Preporučljivo je početi s ulaganjem u iznosu od 10-15% vaše plaće te s vremenom povećavati postotak kako biste došli do željenog/ciljanog iznosa. Svoju brigu za budućnost možete početi već s odvajanjem nekoliko stotina kuna.

 

Online zahtjev za kupnju udjela

 

 

Školovanje

Važnost kvalitetnog obrazovanja iz dana u dan postaje sve važnije. Globalizacija, mnogi dostupni izvori informacija pridonose sve većoj konkurentnosti u društvu, a jedan od temelja razvoja konkurentnosti je upravo formalno obrazovanje kojemu bismo trebali pridavati sve veću važnost.

1. Zašto biste trebali investirati za školovanje?
Kako biste mogli ostvariti ili zadržati dobar životni standard, važno je imati i dobar posao, a mogućnost napredovanja u profesionalnoj karijeri i mogućnost zaposlenja uvelike ovise o obrazovanju. Povezanost između dobrog obrazovanja i zaposlenja dokazana je i u istraživanju Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD) u koju su uključene 34 zemlje svijeta.

Graf 3. Stopa zaposlenosti osoba u razdoblju 25.-64. godine prema stupnju obrazovanja
Osnovno obrazovanje
Srednjoškolsko obrazovanje
Visokoškolsko obrazovanje
graf3

Stopa nezaposlenosti je u prosjeku veća za 14% kod osoba s osnovnim obrazovanjem u usporedbi sa srednjoškolskim obrazovanjem, a samo 5% kod visokoobrazovanih osoba. Osobe s najnižim stupnjem obrazovanja najviše su izložene riziku nezaposlenosti, dok je preko 80% populacije s visokoškolskim obrazovanjem zaposleno. Također, 74% visokoobrazovanih je u stalnom radnom odnosu. Navedeni podaci odnose se na zemlje članice OECD-a.
Unazad 15 godina postojan je trend povećanja stope zaposlenosti kod visoko obrazovanih osoba čime se itekako potvrđuje važnost obrazovanja.

2. Kada je najbolje početi investirati za školovanje?
Bilo da se radi o mirovini, školovanju ili nekom drugom investicijskom cilju, uvijek je najlakše, ali i najefikasnije dugoročno investiranje. Investirati odmah, uložiti manje, a zaraditi više počelo je za ostvarivanje svakog investicijskog cilja.

 

Online zahtjev za kupnju udjela

 

 

Graf 4. Stopa prednosti dugoročnog investiranja na primjeru kontinuiranog mjesečnog ulaganja u iznosu od 100 HRK uz prosječni godišnji povrat od 10%
graf7

3. Koliko vam je sredstava potrebno za investiranje u školovanje?
Iznos potrebnih sredstava za školovanje ovisi o visini školarine, odnosno trošku studija na koji eventualno želite poslati dijete ili možda sebi omogućiti poslijediplomski ili doktorski studij. Uz školarinu možda želite investirati i za troškove života tijekom studiranja. Ne smije se zanemariti ni pretpostavka da bi školarine mogle poskupljivati na godišnjoj razini, a uz to treba imati u vidu i stopu inflacije. Počnete li investirati za školovanje od dana rođenja vašeg djeteta, potrebno je puno manje ulaganja nego počnete li ulagati tek 5 godina prije početka fakulteta.
Koristite Platinum kalkulator (Primjer 4.) i napravite odgovarajuće izračune.

2. Zašto je dugoročno ulaganje manje rizično?

Rizik rasprodaje udjela i izlaska sa tržišta kapitala

  • Rizik pokušaja tempiranja ulaska i izlaska
  • Trošak propuštanja uzlaznog trenda
  • Imati hrabrosti izdržati i dočekati „dugi rok“
  • Pouka za ulagače
  • Što očekivati od tržišta na dugi rok?

Kratkoročne korekcije kao i dramatična razdoblja pada na tržištu kapitala poprilično bude strah ljudi koji su svoju teško stečenu imovinu uložili u dioničke fondove. Za velik broj ulagača – čak i onih sa dugoročnim horizontom ulaganja – prirodna ljudska reakcija na iznenadno potonuće tržišta kapitala je reducirati ili likvidirati izloženost a u cilju rezanja daljnjih gubitaka i umirivanja uznemirenog duha.
Koliko god bili bolni, padovi na tržištu služe kao podsjetnik na rizik koji je oduvijek svojstven tržištu kapitala. Baš zbog takvih padova su dionice volatilna kategorija ulaganja koje su povijesno i u prosjeku gledajući priskrbile uvijek višu stopu prinosa u odnosu na drugu imovinu kao što su obveznice i depoziti. Iz tog razloga, ulagači očekuju prinose adekvatne preuzetom riziku. Takva očekivanja ponekad djelomično i neposredno uzrokuju tržišna kolebanja koja se ciklički ponavljaju, a kratkoročni negativni trendovi bivaju sastavni i neizbježni dio dugoročno uzlaznog trenda na tržištu kapitala.

Rizik pokušaja tempiranja ulaska i izlaska
Počevši od 1926. godine, tržište kapitala u SAD-u ostvarilo je pozitivne prinose u 59 od 82 kalendarske godine, što je otprilike rast ostvaren u skoro tri od svake četiri godine. Obzirom da je dugoročni trend tržišta pozitivan, jasno je da postoje značajni rizici povezani s nastojanjem da se pogode pravodobni ulasci na tržište kada ono dotakne dno i pravodobni izlasci iz tržišta kada ono dosegne svoj vrhunac. Vjerojatnost takvog uspješnog, a kratkoročnog tempiranja uvelike je umanjena činjenicom da ulagači koji žele ponovo postati dugoročni investitori moraju ponovo pogoditi pravo vrijeme ulaska na tržište koje je možda već zamijenilo kratkoročni negativni trend uzlaznim.
Prema dosadašnjim iskustvima i pokazateljima veći iznos uplata u otvorene investicijske fondove pokazuje da su individualni ulagači u prosjeku slabo tempirali odnosno pogađali najbolje vrijeme izlaska i ponovnog ulaska na burzu kroz investicijske fondove ili direktno prodavajući i ponovo kupujući dionice. U većini slučajeva individualni ulagači naginju povećavanju izloženosti dionicama neposredno prije velikih rasprodaja te smanjuju svoje pozicije odnosno udjele u fondovima upravo prije naglih uspona na tržištu kapitala. Ovakvo ponašanje individualnih ulagača uvjetovano je strahom i karakteristično je za sva tržišta – kako u SAD-u tako i u Hrvatskoj. Tako su na primjer u SAD-u ulagači alocirali rekordnih 219 milijardi dolara „svježeg“ novca u investicijske fondove tijekom 2000. godine – neposredno u razdoblju nakon kojeg je indeks S&P 500 tijekom idućih 12 mjeseci pao 27%. Netom nakon takve greške a u iduće dvije godine pada (do 28. veljače 2003), velik dio novca povučen je iz otvorenih dioničkih investicijskih fondova. Sljedećih dvanaest mjeseci pokazalo je da su individualni ulagači ponovo bili u krivu jer je počevši od navedenog datuma 2003, S&P 500 vratio 35% svoje vrijednosti. Velik je broj sličnih podataka koji ukazuju da većina ulagača rasprodaje udjele dioničkih fondova upravo prije naglog rasta i točno u vrijeme kada bi trebali najviše profitirati imajući visok postotak dioničkih pozicija.

Trošak propuštanja uzlaznog trenda
Pokušaji tempiranja izlaska i ponovnog ulaska na tržište kapitala odnosno u dionički fond može biti poprilično skup potez, posebice iz razloga što dobar dio prinosa često dolazi grupiran u relativno kratkim razdobljima. Ulagači koji su do 1980-ih do danas propustili samo pet dana sa najboljim prinosom (S&P 500), na kraju su imali portfelj koji je vrijedio otprilike 26% manje nego portfelj ulagača koji cijelo to razdoblje nisu prodavali svoje udjele (Vidi graf 1.) Nadalje, propuštanje samo 30 najboljih dana u smislu prinosa S&P 500 u razdoblju od 1980. do danas reduciralo bi vrijednost portfelja za otprilike 73%, a u usporedbi s portfeljem ulagača koji je svoje udjele ostavio netaknute.

Graf 5. Propuštanje samo nekoliko dana s najvećim prinosom skupa je odluka
graf8

Izvor: FactSet, FMRCo. (MARE) 30.09.2008.

Ovaj primjer pretpostavlja investiciju koja prati prinos indeksa S&P 500 te uključuje reinvestiranje dobivenih dividendi.
Naravno, uspješno prodavanje dionica ili udjela prije razdoblja iznenadnog tržišnog previranja može pomoći u rezanju daljnjih kratkoročnih gubitaka ako tržište nastavi padati. Ipak, imajući na umu tržišni uzlazni dugoročni trend, vjerojatnost točnih izbjegavanja najgorih kratkoročnih razdoblja trebaju se usporediti sa visokom vjerojatnošću propuštanja naknadnih pozitivnih prinosa.
Imati hrabrosti izdržati i dočekati „dugi rok“

Neka od najboljih razdoblja za ulazak na tržište kapitala odnosno u dionički investicijski fond su ona tijekom kojih prevladava posebno negativan, razočaravajući sentiment i tržišne turbulencije. Od 1926. godine do danas, najveći petogodišnji prinos na tržištu SAD-a započeo je u svibnju 1932. godine – usred Velike depresije – kada su dionice u prosjeku donijele 367% ulagačima (Pogledajte tablicu 1). Drugo najbolje petogodišnje razdoblje po prinosu (kada je tržište raslo 267%) započelo je u srpnju 1982. godine za vrijeme druge po jačini recesije koja je iznjedrila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti i kamatnih stopa u SAD-u.
Ulagači bi trebali koristiti ove poruke povijesnih kretanja tržišta kako bi bolje razumjeli da su ulozi najbolje očuvani na način koji osigurava mogućnost sudjelovanja u dugoročnom uzlaznom tržišnom trendu. Čekanje trenutka kada individualni ulagač osjeti „sigurnost“ potrebnu za dodatno ili ponovno ulaganje u dioničke fondove povijesno gledajući nije dobra metoda za postizanje budućih prinosa. Velik broj najboljih razdoblja za investiranje u dionice do sada su dokazano bila i psihološki najzahtjevnija za ulagače.

Tablica 1. Tri kalendarska mjeseca nakon kojih su uslijedila petogodišnja razdoblja s najvećim prinosima

Mjesec “preokreta”

Naknadni 5-godišnji prinos

Prateći događaj

1.5.1932.

367%

Velika depresija

1.7.1982.

267%

Najveća recesija u zadnjih 25 godina

1.12.1994.

251%

Najdramatičnija monetarna kontrakcija od strane FED-a u 20 godina

Izvor: FMRCo (MARE) 30.09.2008..
Od 1926. godine isplatilo se ne prodavati udjele i dionice tijekom kriznih razdoblja.

Pouka za ulagače
Padovi cijena dionica i općenito tržišne kapitalizacije nije neuobičajena pojava. U stvari, takva razdoblja iznenadnog previranja su normalne situacije u tržišnom dugoročno uzlaznom trendu. Ulagači su suočeni s malom vjerojatnošću pogađanja ulaska na tržište kada je ono na niskim razinama i izlaskom s tržišta kada je ono na određenom kratkoročnom vrhuncu. Dosadašnji podaci i iskustva pokazuju da su u prosjeku individualni ulagači radili upravo suprotno, tj. pogrešno su tempirali te na taj način povećavali svoju izloženost dioničkim fondovima u razdobljima kratkoročnih vrhunaca i smanjivali istu izlazeći iz fondova neposredno prije oporavka tržišta. Nakon takvih poteza često se ponovo ostvaruje gubitak za one ulagače koji ponovo ulaze na tržište, ali tijekom uzlaznog trenda. Osim toga, propuštanje samo nekoliko najboljih dana oporavka tržišta nerijetko stavlja ulagače koji pokušavaju „tempirati“ izlazak/ulazak u nepovoljnu poziciju što se tiče prinosa u odnosu na istinski dugoročne ulagače koji čuvaju svoje udjele. U konačnici, dosadašnja iskustva bivših gospodarskih recesija kao i kratkoročnih negativnih prinosa ukazuju na to da je zadržavanje pozicija i po mogućnosti dodatno ulaganje u takvim razdobljima često razboritija odluka od odluke o rasprodaji dionica i udjela. Tržište je u proteklih 60 godina imalo desetak većih korekcija i u pravilu se oporavilo nakon perioda koji možemo pozicionirati između 6 mjeseci i 2 godine, a nedavno je prošla prva godina od početka aktualne krize u kojoj za razliku od prošlih nikada nije bilo ovoliko političke volje i koordiniranih akcija središnjih banaka i vlada. Ulagačke odluke u svakom slučaju trebaju imati uporište koje proizlazi iz vlastitih osobnih ciljeva, ulagačkog horizonta i stupnja toleriranja rizika ulaganja, a povijesni prinosi ipak ne mogu biti garancija budućih rezultata.

Što očekivati od tržišta na dugi rok?
Od 1926. godine do danas, SAD tržište iskusilo je 13 većih medvjeđih tržišta u kojima su indeksi izgubili na vrijednosti više od dvadeset posto, što znači da je otprilike svakih šest godina uslijedila slična kriza. U zadnjih dvanaest mjeseci (listopad 2007 – listopad 2008), S&P 500 je izgubio već 44% svoje vrijednosti a to označava peti najveći pad u povijesti indeksa. Vremenski prosjek negativnog sentimenta na tržištima kapitala tijekom prijašnjih recesija traje nešto manje od dvije godine. Prema takvoj računici, više od pola silazne putanje je sigurno iza nas, a uz koordinirane akcije središnjih banaka i vlada čini se da će taj period biti nešto kraći.
Tablica 2. prikazuje datume vrhunaca na SAD tržištu kao i najnižih točaka te gubitak u postocima koji su ulagači pretrpjeli tijekom određenih kriznih razdoblja koja su u tablici izraženi u mjesecima. Također, na desnoj strani tablice prikazan je godišnji prinos godinu dana nakon kriznog razdoblja. Taj prinos pokazuje da su ulagači u samo godinu dana nakon kriznog razdoblja u većem broju bili u mogućnosti nadoknaditi gubitke koji su trajali često 18 i više mjeseci. U prosjeku, trajanje ovakve krize iznosi 22 mjeseca tijekom kojeg je ostvaren prosječni gubitak od 39% , a taj gubitak je više nego nadoknađen (46%) u idućih 12 mjeseci.

Tablica 2. Povijesni podaci negativnih prinosa i oporavka na tržištu SAD-a

Vrhunac

Dno

Trajanje (mjeseci)

Postotni pad

Recesija?

1-godišnji prinos nakon dna

3.9.1929.

8.7.1932.

34

-86%

DA

124%

10.3.1937.

28.4.1942.

61

-60%

DA

59%

24.3.2000.

9.10.2002.

31

-49%

DA

34%

11.1.1973.

3.10.1974.

21

-48%

DA

38%

9.10.2007.

10.10.2008.

12

-43%

?

?

29.11.1968.

26.5.1970.

18

-36%

DA

44%

25.8.1987.

4.12.1987.

4

-34%

NE

23%

29.5.1946.

13.6.1949.

37

-30%

DA

42%

11.12.1961.

26.6.1962.

6

-28%

NE

33%

28.11.1980.

12.8.1982.

21

-27%

DA

58%

9.2.1966.

7.10.1966.

8

-22%

NE

33%

2.8.1956.

22.10.1957.

14

-20%

DA

31%

16.7.1990.

11.10.1990.

3

-39%

DA

29%

Prosjek              (bez ’07 – ’08)

22

-39%

-

46%

Izvor: ISI, Bloomberg, National Bureau of Economic Research

Dugoročno ulaganje kroz Platinum fondove obuhvaća kako negativna tako i pozitivna kretanja tržišta na kojima fond ulaže. U ovakvim vremenima, Platinum fondovi nastoje sačuvati vrijednost uloga i maksimalnu likvidnost. Osiguravanjem sporijeg pada omogućuje se bolja početna pozicija za razdoblja prosperiteta kada Platinum fondovi nastoje kompletno investirati u kompanije koje dugoročno stvaraju veću vrijednost od prosjeka tržišta.

3. Kako će vam Platinum Invest pomoći u ostvarenju vašeg investicijskog cilja?

Platinum Invest upravlja s dva otvorena investicijska fonda – Platinum Global Opportunity i Platinum Blue Chip.
a. Platinum Global Opportunity
b. Platinum Blue Chip
c. Zašto Platinum Invest

Platinum Global Opportunity
Platinum Global Opportunity fond denominirian je u USD valuti i ulaže u stabilne američke kompanije koje ostvaruju prihode na globalnom tržištu. Platinum Global Opportunity kao i Platinum Blue Chip fond nudi svim svojim ulagateljima:

  • atraktivan prinos uz primjeren rizik,
  • diverzifikaciju ulaganja odnosno rizika,
  • profesionalno upravljanje sredstvima uz niže troškove transakcija,
  • stalnu mogućnost unovčivosti uloženih sredstava,
  • dostupnost i jednostavnost ulaganja uz detaljna periodička izvješća,
  • ulaganje na svjetskim tržištima putem fonda.

Menadžment Fonda može slobodno odlučivati o ulagateljskoj politici, u okvirima limita postavljenih Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom te Prospektom i Pravilima Fonda. Ovaj je fond odobren u Republici Hrvatskoj i regulira ga Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Platinum Invest d.o.o. odobren je u Republici Hrvatskoj i regulira ga Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

PREPORUKA: Fond je namijenjen širokom spektru ulagatelja s poželjnim investicijskim horizontom dužim od tri godine a koji žele ostvariti atraktivne prinose uz adekvatnu mjeru rizika koji se odnosi na brzorastuće kompanije u cijelom svijetu. Predlažemo 50% planiranog iznosa uložiti u Platinum Global Opportunity fond.

Tablica 1. Prinosi fonda Platinum Global Opportunity na dan 30.9.2017.
GO

 

 

 

 

 

 

*Izvor: Platinum Invest d.o.o.

Platinum Blue Chip
Platinum Blue Chip fond denominiran je u EUR valuti i ulaže u stabilne europske kompanije koje ostvaruju prihode na globalnom tržištu. Cilj ulaganja Fonda je postići sigurnost, disperziju rizika, likvidnost, te primjerenu profitabilnost na uloženi kapital ulagatelja u Fond.
Menadžment Fonda može slobodno odlučivati o ulagateljskoj politici, u okvirima limita postavljenih Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom te Prospektom i Pravilima Fonda. Ovaj je fond odobren u Republici Hrvatskoj i regulira ga Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Platinum Invest d.o.o. odobren je u Republici Hrvatskoj i regulira ga Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

PREPORUKA: Fond je namijenjen širokom spektru ulagatelja s poželjnim investicijskim horizontom dužim od tri godine. Predlažemo 50% planiranog iznosa uložiti u Platinum Blue Chip fond.

Tablica 2. Prinosi fonda Platinum Blue Chip na dan 30.9.2017.

BC

 

 

 

 

 

 

 

*Izvor: Platinum Invest d.o.o.

Zašto Platinum Invest?
Platinum Invest upravlja otvorenim investicijskim fondovima što znači da u svakom trenutku možete zatražiti otkup svih ili dijela udjela u fondu. Platinum Investu je zadovoljstvo klijenata na prvom mjestu, stoga ne uvjetujemo iznose ni dinamiku vaših mjesečnih ulaganja. Na vama je da prema vašim mogućnostima odlučite koliko sredstava želite uložiti naredni mjesec, a mi ćemo vas uvijek savjetovati u skladu s vašim interesima.